Ljudi Su Imali Gene Koji Su Mogli Piti Alkohol Prije Nego što Je Započelo Kuhanje

2023 Autor: Luccile Osborne | [email protected]. Zadnja promjena: 2023-08-25 13:35

Ljudski preci možda su počeli razvijati vrhunac konzumiranja alkohola prije otprilike 10 milijuna godina, mnogo prije nego što su moderni ljudi počeli pivati alkoholno piće, kažu istraživači.

Mogućnost razgradnje alkohola vjerovatno je pomogla ljudskim precima da što bolje iskoriste trulo, fermentirano voće koje je palo na šumsko tlo, rekli su istraživači. Stoga bi saznanje kada se ta sposobnost razvila mogla pomoći istraživačima da shvate kada su se ti ljudski preci počeli kretati životom na zemlji, za razliku od većine na drveću, kao što su živjeli ranije ljudski preci.

"Mnogo aspekata modernog ljudskog stanja - sve od bolova u leđima do gutanja previše soli, šećera i masti - seže u našu evolucijsku povijest", rekao je vodeći autor studije Matthew Carrigan, paleogenetskist iz Santa Fe Collegea u Gainesvilleu, Florida, "Željeli smo razumjeti više o modernom stanju čovjeka s obzirom na etanol", rekao je, referirajući se na alkohol koji se nalazi u trulom voću, a koristi se i u alkoholnim pićima i gorivima.

VIDITE TAKOĐENJE: Pijenje za odmor: Kako 8 uobičajenih lijekova komunicira s alkoholom

Kako bi naučili više o tome kako su ljudski preci razvijali sposobnost razgradnje alkohola, znanstvenici su se usredotočili na gene koji kodiraju grupu probavnih enzima nazvanu obitelj ADH4. Enzimi ADH4 nalaze se u želucu, grlu i jeziku primata i prvi su enzimi koji metaboliziraju alkohol koji se susreću s etanolom nakon što ga usvoje.

Istraživači su istraživali gene ADH4 od 28 različitih sisavaca, uključujući 17 primata. Skupljali su sekvence tih gena ili iz genetskih baza podataka ili iz dobro očuvanih uzoraka tkiva.

Znanstvenici su pogledali obiteljska stabla ovih 28 vrsta kako bi istražili koliko su blisko povezani i otkrili kad su se njihovi preci razišli. Sveukupno su istraživali gotovo 70 milijuna godina evolucije primata. Znanstvenici su zatim iskoristili to znanje kako bi istražili kako su se geni ADH4 razvijali s vremenom i kakvi bi mogli biti ADH4 geni njihovih predaka.

Potom su Carrigan i njegovi kolege uzeli gene za ADH4 od tih 28 vrsta, kao i gene pretka koje su modelirali, te ih uključili u bakterije, koje su čitale gene i proizvodile enzime ADH4. Zatim su testirali koliko su ti enzimi razgradili etanol i ostale alkohole.

Ova metoda korištenja bakterija za čitanje gena predaka "novi je način promatranja promjena koje su se dogodile davno prije i nisu se fosilizirale u kosti", rekao je Carrigan.

Rezultati sugeriraju da je prije 10 milijuna godina postojala jedna genetska mutacija koja je ljudske predake obdarila poboljšanom sposobnošću razgradnje etanola. "Sjećam se da sam vidio ogromnu razliku u učincima ove mutacije i bio sam stvarno iznenađen", rekao je Carrigan.

Znanstvenici su primijetili da se vrijeme ove mutacije podudara s prelaskom na zemaljski način života. Sposobnost konzumiranja etanola možda je pomogla ljudskim precima da večeraju na trulom, fermentirajućem voću koje je padalo na šumsko dno kad je bilo druge hrane malo.

"Sumnjam da je etanol bio proizvod drugog izbora", rekao je Carrigan. "Ako bi ljudi ljudi, čimpanze i gorile imali mogućnost izbora između trulog i normalnog voća, otišli bi za normalno voće. Samo zato što su prilagođeni za gutanje to ne znači da je etanol bio njihov prvi izbor, niti to savršeno su se prilagodili da ga metaboliziraju. Možda su imali koristi od malih količina, ali ne i od pretjerane konzumacije."

VIDITE TAKOĐER: 1 od 3 odrasle osobe pije prekomjerno, ali nisu alkoholičari, otkriva CDC

U ljudi danas pijenje umjereno može imati koristi, ali konzumiranje viška definitivno može uzrokovati zdravstvene probleme, slažu se stručnjaci. Znanstvenici su predložili da problemi s pijenjem ljudi, poput srčanih bolesti, bolesti jetre i problema s mentalnim zdravljem, proizlaze iz razloga što ljudi nisu evoluirali geni da bi dovoljno prerađivali etanol. Slično tome, ljudi nisu evoluirali geni koji bi se nosili s velikim količinama šećera, masti i soli, što je zauzvrat ustupilo mjesto pretilosti, dijabetesa, visokog krvnog tlaka i mnogih drugih zdravstvenih problema.

Jedan model evolucije konzumiranja alkohola sugerira da je etanol ušao u ljudsku prehranu tek nakon što su ljudi počeli skladištiti dodatnu hranu, potencijalno nakon pojave poljoprivrede, te da su ljudi nakon toga razvili načine namjernog usmjeravanja fermentacije hrane prije otprilike 9000 godina. Stoga, kaže teorija, alkoholizam kao bolest rezultirao je zato što ljudski genom nije imao dovoljno vremena da se u potpunosti prilagodi alkoholu.

Drugi model sugerira da su ljudski preci počeli konzumirati alkohol već prije 80 milijuna godina, kada su rani primati povremeno jeli trulo fermentirano voće bogato etanolom. Ovaj model sugerira da je privlačnost za alkohol počela postati problem nakon što su moderni ljudi namjerno fermentirali hranu jer je stvorila puno više etanola nego što je to obično u prirodi. Nova otkrića podržavaju ovaj model.

U budućnosti Carrigan i njegovi kolege žele istražiti koliki bi mogao biti sadržaj etanola u poharanom voću i otkriti jesu li majmuni, poput šimpanze ili gorile, spremni konzumirati fermentirano voće s različitim razinama etanola. "Također želimo pogledati i druge enzime koji sudjeluju u metabolizmu alkohola, kako bi utvrdili da li istodobno nastaju s ADH4", rekao je Carrigan.

Znanstvenici su svoja otkrića detaljno objavili online 1. prosinca u časopisu Proceedings of the National Academy of Sciences.

• 'Eksplodirajući memorijalni park kitova' odaje počast kitu koji je izašao s praskom
• Ogromne podvodne rijeke otkrivene su uz obalu Australije
• Zapanjujući netaknuti divovski lignji pere se na kopnu u Južnoj Africi
• Astronomi rješavaju zagonetku oko vrtložne crne rupe

Ovaj je članak izvorno objavljen na LiveScience ovdje